14.06.2009Otvorena spomen ploča srpskoj naučnici Milevi Marić Ajnštajn na groblju Nordhajm u Cirihu, gde je njen grob pronađen pre pet godina. Svečanosti prisustvovao i ministar za dijasporu Srđan Srećković.Ministar za dijasporu Srđan Srećković otkrio je na groblju Nordhajm u Cirihu spomen ploču Milevi Marić Ajnštajn, srpskoj naučnici koja je doprinela uspesima svog supruga, nobelovca Alfreda Ajnštajna.
Pre ove komemoracije, u Pravoslavnoj crkvi "Svete trojice" u Cirihu održana je liturgija u pomen Milevi Marić, koju je služio protonamesnik hrama Miroslav Simijanović sa sveštenstvom.
"Ovo je veliki dan za našu dijasporu u Švajcarskoj, ali i za državu Srbiju i ceo srpski narod", izjavio je Srećković pošto je otkrio spomen obeležje i podsetio da se time prvi put zvanično odaje priznanje Milevi Marić Ajnštajn, od čije je smrti prošlo više od 60 godina.
"Na ciriškom groblju počivaju mnoga imena koja su zadužila civilizaciju svojim delima. Sada ceo svet zna da je tu, među njima, i verovatno najgenijalnija Srpkinja svih vremena, Mileva Marić-Ajnštajn", naglasio je ministar.
Mileva Marić zaslužna je za revolucionarnu teoriju fizike iz koje se izrodila "kvantna fizika", naglasio je on, i zato se njeno ime nalazi u svim svetskim enciklopedijama među 100 najpoznatijih naučnica sveta. Ministar je podsetio da je Mileva Marić Ajnštajn još u detinjstvu pokazivala veliki talenat za prirodne nauke i da je bila jedina devojčica koja je pohađala mušku gimnaziju, što je bilo nečuveno u to vreme, a upis joj je dozvoljen upravo zbog neosporne genijalnosti. Na studijama Državne politehničke škole u Cirihu, bila je peta žena koja je uspela da položi prijemni ispit, a prva koja je studirala na odseku za matematiku i fiziku. U toj školi je i upoznala budućeg supruga Ajnštajna, a njeni biografi tvrde da je svoju naučnu slavu žrtvovala zbog braka, koji uprkos tome nije uspeo, ispričao je ministar Srećković. O tome, kao i o njenom koautorstvu u delima slavnog Ajnštajna, uključujući i teoriju relativiteta, najbolje svedoči njihova prepiska koja je sačuvana i postala deo naučne istorije, naveo je ukazavši i na tragičnu sudbinu Mileve Marić.
"Život je završila gotovo anonimno, čak joj se ni za grobno mesto nije znalo do pre pet godina. Danas je dobila svoju spomen ploču, ovde gde je sahranjena i gde je provela najveći deo života", rekao je Srećković.
Srećković je napomenuo da je zaslugom Petra Stojanovića, osnivača Memorijalnog centra "Nikola Tesla" iz Sent Galena, pronađen grob Mileve Marić.
Ministarstvo za dijasporu realizovalo projekatMinistarstvo za dijasporu je finansiralo i u saradnji sa srpskom dijasporom, realizovalo projekat podizanja spomen ploče srpskoj naučnici. Srećković je zahvalio predstavnicima švajcarskih vlasti "koje su nam omogućile da ispravimo istorijsku nepravdu prema našoj najvećoj naučnici i da joj odamo počast kakvu zaslužuje".
Ministar je srpskoj dijaspori uputio želju da sa ljubavlju i ponosom neguje tradiciju, kulturu i običaje zemlje iz koje potiče i čuva dragocenu vezu između zemlje u kojoj živi i matice koja će, kako je naglasio, "za razliku od nekih ranijih vremena, u buduće uvek biti uz svoj narod u rasejanju".
Odavanju pomena i otkrivanju spomen ploče srpskoj naučnici prisustvovali su pomoćnik ministra za dijasporu Vukman Krivokuća, ambasador Srbije u Švajcarskoj Milan St. Protić i direktor gradske kancelarije za interkulturalna pitanja u Cirihu Kristof Majer.
(RTS)

- milein.jpg (38.97 KiB) Viewed 2156 times
Jedna starija vest (decembar 2007) iz Blica;
Unuk Mileve Marić daje kuću za muzej u Novom SaduPoklon naslednika čuvenog nobelovca i njegove supruge gradu
Unuk Mileve i Alberta Ajnštajna, Bernard Ajnštajn (77), odlučio je da kuću u Novom Sadu, gde je odrastao, pokloni gradu, ali uz uslov da se u njoj otvori muzej. Kao jedini naslednik kuće, koja iako zakonom zaštićena godinama propada, Ajnštajn želi da ispuni želju svog oca Hansa Alberta da se muzej posveti Milevi Marić Ajnštajn. Gradski čelnici su se načelno složili sa takvom idejom.
Ajnštajnov advokat Rajko Marić tvrdi da, pre nego što kuća konačno pređe u ruke grada, gradske vlasti moraju da pruže čvrste garancije da će je preurediti u muzej.
- Rešenjem o nasleđivanju koje je izdao Opštinsku sud u Novom Sadu, a koje je postalo pravosnažno u decembru prošle godine, Bernard Cezar Ajnštajn postao je vlasnik kuće u Kisačkoj 20. On, međutim, ne živi u njoj i ne želi da je proda, već da je pokloni gradu, ali uz uslov da se u njoj otvori muzej. Moj klijent bi zadržao pravo da odobri kako će kuća izgledati i insistira na tome da stručni konsultant pri uređenju muzeja bude Đorđe Krstić, hroničar porodice Ajnštajn - kaže za „Blic“ advokat Marić.
Grad bi, naime, preuzeo na sebe da stambeno obezbedi porodice koje sada žive u kući sa stanarskim pravom, te da finansira njeno saniranje, kao i uređivanje muzeja. Prema Marićevim rečima, o namerama Bernarda Ajnštajna upoznata je i gradonačelnica Maja Gojković.
- Sa gradonačelnicom sam se sastao u oktobru i ona se složila sa takvom idejom i, koliko znam, dala je nalog da se krene u realizaciju projekta - navodi Marić.
Mileva i Albert Ajnštajn živeli su u kući u Kisačkoj 20 početkom 20. veka, a 2005. godina kuća je zaštićena i zakonom kao spomenik kulture. Kuća je izgrađena još 1907. godine i prostire se na 300 kvadratnih metara. Posle Drugog svetskog rata je nacionalizovana, a trenutno u njoj žive dve porodice koje su vremenom stekle stanarsko pravo, ali i još nekoliko familija u dograđanim objektima. Nekadašnji dom Marićevih u jako je lošem stanju. Sa fasade opadaju slojevi maltera, oštećena je gipsana ornamentika iznad masivnih prozora, ali najveća oštećenja se primećuju u dvorišnom delu zgrade, gde su vidljive naprsline i pukotine, a krov je natruo i preti mu urušavanje.
Vest iz januara 2008;
Kuću je 1907. godine u Kisačkoj ulici izgradio Miloš Marić (1875-1922), otac Mileve Marić - Ajnštajn (Titel 1875 - Cirih 1948 ). Marić je odlučio da na regulaciji Kisačke ulice sagradi porodičnu kuću sa tipičnim odlikama stambenog objekta, kakav su sebi početkom dvadesetog veka mogle obezbediti materijalno dobrostojeće porodice.
U novosadskom intelektualnom miljeu, kuća u Kisačkoj ulici broj 20 decenijama privlači pažnju kao znamenitost. Prvo zbog tvrdnje da je tokom 1905. i 1907. godine tu boravio Albert Anjnštajn (prilikom posete porodici Marić), a drugo što su pojedini istoričari – hroničari, sve više zainteresovani za život i naučni rad Mileve Marić, skretali pažnju na ovu kuću kao njen porodični dom koji je sa svojom porodicom posećivala.
Posle smrti roditelja, kuću Marića nasledile su Mileva Marić – Ajnštajn, koja je živela u Švajcarskoj i njena sestra Zorka. Posle sestrine smrti Mileva je brigu o ovoj nepokretnoj imovini poverila svojoj kumi Sidoniji Gajinov, koja je u njoj stanovala. Na osnovu zvaničnih dokumenata,kao vlasnici dela kuće upisani su dr Albert Ajnštajn iz SAD i Eduard Ajnštajn iz Švajcarske, potomci Mileve i Alberta Ajnštajna.
Povodom 100-godišnjice od rođenja Mileve Marić – Ajnštajn na kuću je 1975. godine postavljena spomen ploča sa tekstom: "U ovoj kući su boravili 1905. i 1907. godine Albert Ajnštajn tvorac teorije relativiteta i njegov naučni saradnik i supruga Mileva".
Međutim, kako je otac Mileve Marić – Ajnštajn bio iz Kaća gde je imao kuću i salaš, za koji je vezan i deo njenog detinjstva, a 1907. godine je izgradio novu kuću u Novom Sadu, nikako nije moguće za ovaj objekat vezivati navedeni Ajnštajnov boravak iz 1905. godine.
Vest iz marta 2008;
Đorđe Krstić, najbolji poznavalac zajedničkog života Mileve Marić i Alberta Ajnštajna, ustupio je Novom Sadu skripta, fotografije, knjige i članke vezane za život čuvene naučnice. Nova dokumentacija svečano je juče predata Muzeju grada na čuvanje, a direktor ove ustanove Milan Paroški naveo je da će sve biti izloženo u budućemo memorijalnom muzeju Mileve Ajnštajn u porodičnoj kući Marićevih u Kisačkoj 20. Gradski čelnici obećali su da će u sada ruiniranoj kući muzej biti otvoren već na proleće.
Izložba o Ajnštajnima će biti realizovana na proleće u kući, a ukoliko ona ne bude spremna do tada, onda u Muzeju grada – rekao je Milan Paroški.
Muzeju su predata skripta za Muzej sa objašnjenjima i istorijatom kuće, te životopisom naučnice koji sadrži i rane godine Mileve Marić, studiranje na ciriškoj Politehničkoj akademiji sa Albertom, venčanje i ostatak njenog života. Takođe, predate su i fotografije i dokumenta sređena u devet mapa i sve knjige i članci o životu i radu Mileve i Alberta Ajnštajna. Uz nove predmete, dodao je Paroški, biće izložene i ostale memorabilije koje je Muzej do sada dobio i otkupio, među kojima i 30 originalnih pisama Mileve i Alberta Ajnštajna, jedan fotoaparat i lula koje je Ajnštajn koristio.
Primopredaji je prisustvovao i brat Đorđa Krstića, novosadski arhitekta Dušan Krstić, zadovoljan što su dokumentacija i deo predmeta u Novom Sadu i što će biti realizovana ideja o otvoranju muzeja.
Interes za rad Mileve Marić raste ne samo kod nas, već i u svetu – istakao je Krstić.
Odgovorni u gradu će nastojati da što pre potpišu ugovor sa naslednikom kuće u Kisačkoj. Unuk Mileve i Alberta, Bernard Ajnštajn je i predložio pre nekoliko meseci da se kuća preda gradu, ali pod uslovom da u njoj bude otvoren muzej.
Čim potpišemo ugovor, Grad će se obavezati da kuću renovira, i vrati u prvobitno stanje sa svim detaljima, da će obezbediti sadašnje stanare kuće i da će brinuti o budućem muzeju. Muzej koji planiramo da otvorimo biće otvoren i živ prostor i on će animirati i druga kulturna nasleđa u gradu – obećao je Radovan Jokić, član Gradskog veća.
Kuću poklonio gradu po želji ocaUnuk Mileve i Alberta Ajnštajna, Bernard Ajnštajn (77) odlučio je da kuću u Novom Sadu, gde je odrastao, pokloni gradu, ali pod uslovom da se u kući otvori muzej. Kao jedini naslednik kuće, koja godinama propada, iako je zakonom zaštićena, on želi da ispuni želju svog oca Hansa Alberta, da se muzej posveti Milevi Marić Ajnštajn. Kako tvrdi opunomoćeni Ajnštajnov advokat u Novom Sadu, Rajko Marić, da bi kuća konačno prešla u ruke grada, gradske vlasti i službe moraju da pruže garancije da će ona biti preuređena u muzej.

- Mileva i Albert sa sinom Hansom, 1904.
- hansa.jpg (45.21 KiB) Viewed 2151 times
Muzej bi trebalo da bude otvoren povodom 135 godina od Milevinog rođenja, 19. decembra 2010. godine. U prvoj prostoriji bili bi prikazani biografski podaci o Milevi i njenoj porodici Marić, u drugoj eksponati u vezi sa njenim školovanjem, a u trećoj studiranje i njen život sa Albertom.

- Kuca Mileve Maric u Novom Sadu. (slikano 2008.)
- kuca-MileveM.jpg (76.76 KiB) Viewed 2147 times